Dana 16. travnja 2024. godine stručnjaci Ekonerga d.o.o. – Instituta za energetiku i zaštitu okoliša održali su izlaganje o aktivnostima na razvoju Land use (LU) i Land Cover (LC) slojeva za Republiku Hrvatsku za referentnu, 2020. godinu. Izlaganje je održano online, samo  za projektne partnere i tek je jedno od izlaganja u nizu koja se održavaju na projektu u cilju razmjene informacija i tehničkih konzultacija i usuglašavanja projektnih partnera.    

Nino Malešić prikazao je trenutni nacrt Land use (LU) sloja te je iznio prve zaključke u vezi predviđenih izazova u analizi površina zemljišta u povijesnom razdoblju (1968. – do 2019. godina). Trenutni LU sloj izrađen je uz primjenu preporuka članova CROLIS Savjetodavnog odbora u vezi nadogradnje tada postojeće inačice ovoga sloja, a uključivale su: Provedbu rasterizacije vektorskog u rasterski sloj uz rezoluciju 5m x 5m umjesto ranije korištene 10m x 10m i Primjenu ocjene kvalitete izvora podataka u razvoju pojedine LU klase na način da je izvorima s većom pouzdanošću dan veći prioritet prilikom praznina koje preostanu nakon postupka rasterizacije.

Provedba ovih preporuka članova Savjetodavnog odbora rezultirala je povećanjem površine u klasi Urban use LU sloja s prijašnjih 179 kha na sadašnjih 264 kha, a posebno poboljšanje u identifikaciji površina zabilježeno je u Level 2 klasi Transport & Logistics use. Ova klasa LU sloja u svim dosadašnjim inačicama LU sloja prepoznata je kao klasa sa najvećim odstupanjem u ukupnoj površini u usporedbi s podacima koji se koriste za potrebe izvješćivanja o emisijama/odlivima u LULUCF sektoru. Kao jedan od razloga takvog odstupanja smatra se predstavljanje željezničkih pruga kao linijskih objekata u izvornim podacima.

Za potrebe provedbe prve analize u razvoju LU/LC sloja tijekom povijesnog razdoblja, korišteni su prostorno točno definirani podaci o prenamjeni zemljišta u i iz kategorije Šumskog zemljišta.

Za nasumično odabrane, primjerne površine koje su bile predmetom pošumljavanja ili krčenja u točno određenoj godini, upotrebom satelitskih SPOT snimaka provjereno je stanje u periodu nakon 10 ili 20 godina. Za podatke iz šumarskog sektora za koje je već primijenjen tzv. Pristup 3 u identifikaciji i praćenju zemljišta tek treba pronaći najbolji način primjene u CROLIS projektu i provedbi aktivnosti C2 projekta.

Marina Kukavica je pak predstavila trenutne rezultate u razvoju LC sloja. Metodologija koja je još uvijek u razvoju i za koju se očekuje da će biti kontinuirano nadograđivana tijekom trajanja projekta izrađena je na testnom području Istre i nakon toga primijenjena na testno područje grada Osijeka i okolice. Iako se radi o dva bitno različita dijela Hrvatske, rezultati dobiveni na trenutno analiziranim površinama pokazuju zadovoljavajuće rezultate (visoka pouzdanost i odgovarajući kappa koeficijent). Primijenjena metodologija (OBIA) podrazumijeva segmentaciju orto-foto snimaka, pridodjeljivanje kategorija, uzimanje trening uzoraka za tzv. machine learning te provedbu automatske klasifikacije temeljem rasterskih podataka Lidar nDSM, DOF5, Sentinel-2 snimaka, spektralnih radiometrijskih indeksa, kao i geometrijskih karakteristika segmenata. Trenutno predloženih 6 klasa LC sloja bit će naknadno dodatno raspravljeno u projektu, te će se ocijeniti potreba uvođenja dodatnih klasa (npr. gradsko zelenilo).

Prezentacija je održana u sklopu projektnih aktivnosti C1 Koncept i model CROLIS podataka i C2 Sustav za povijesne podatke o pokrovu zemljišta i korištenju zemljišta baziran na uzorku.

Podjeli ovu novost koristeći: